Alija Nametak je rođen u Mostaru 6. marta 1906. godine (otac Hasan, vjerski službenik, bavio se sakupljanjem narodnih pjesama; majka Fatima, rođena Čatrnja iz Mostara). Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio u rodnom gradu, a studij maternjeg jezika (te ruskog i francuskog) i južnoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1925–1929). Od 1930. godine radio kao srednjoškolski profesor u Sarajevu (sa prekidom u školskoj 1934/35, koju je proveo u Podgorici). Obavljao dužnost intendanta u Narodnom pozorištu u Sarajevu (za vrijeme Drugog svjetskog rata Hrvatsko državno kazalište). Godine 1945. Nametak je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 15 godina zbog sudjelovanja u sarajevskom književnom i kulturnom životu za vrijeme NDH (odležao devet, od 8. 4. 1945. do 6. 5. 1954.). Po izlasku iz zatvora radio kao saradnik Instituta za proučavanje folklora u Sarajevu, a potom kao bibliotekar u Muzičkoj akademiji u Sarajevu do odlaska u mirovinu 1973. godine.

Književno se Nametak počeo okušavati još u ranoj mladosti, zapisavši od majke nekoliko narodnih pjesama, što je najavilo njegovo zamašno i dugotrajno folklorističko djelovanje. Umjetničku prozu počeo je pisati još kao student, a prve priče objavio je u zagrebačkim književnim časopisima 1928. godine, najavljujući plodno pripovjedačko djelo (u prvoj fazi, do 1945. godine, objavio je četiri zbirke pripovjedaka). U razdoblju do završetka Drugog svjetskog rata Nametak je – uporedo sa književnim i folklorističkim radom – petnaestak godina uređivao časopis Novi Behar (1929–1945) te bio urednik Glasnika IZ. (1936–1945) i desetak kalendara Narodne uzdanice.

Zabranjen kao pisac i onemogućen u javnom djelovanju u bosanskohercegovačkoj sredini, Nametak je po izlasku iz zatvora – uz spisateljski rad, čija je kruna knjiga pripovijedne proze Tuturuza i šeh Meco – nastavio svoja folkloristička bavljenja i kao sakupljač, i kao proučavalac, i kao izdavač. Pisac značajnih priloga te učesnik brojnih stručnih skupova, Nametak je jedini folklorist sa južnoslavenskih prostora koji je u više navrata bilježio te kasnije proučavao i objavljivao usmene pjesme i priče Bošnjaka u Turskoj. Uz spisateljsko bavljenje te živo i djelotvorno zanimanje za bošnjačku usmenu književnost, značajno je i Nametkovo jezikoslovno bavljenje.

Pripovjedač i dramski pisac, folklorist i jezikoslovac, Nametak je u dugom nizu godina objavljivao – osim zasebnih knjiga – priloge u brojnim listovima, časopisima i drugim publikacijama (Gajret, Književnik, Savremenik, Vijenac, Hrvatska revija, Hrvatsko kolo, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Narod, Obzor, Vreme, Novi list, Jezik, Bilten Instituta za proučavanje folklora, Narodno stvaralaštvo, Prilozi za orijentalnu filologiju, Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju, Dobri pastir, Bibliotekarstvo, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Forum, Republika, Preporod, Takvim i drugi.

Alija Nametak je umro u Sarajevu 8. novembra 1987. godine, a ukopan je u Faletićima kod Sarajeva.

Izvorna djela:

1. Bajram žrtava. Novele, Matica hrvatska, Zagreb, 1931.

2. Dobri Bošnjani. Crtice, pripovijesti, novele, Matica hrvatska, Zagreb 1937.

3. Ramazanske priče. Izdanje knjižare H. Ahmed Kujundžić, Sarajevo 1941.

4. Za obraz. Novele i legende, Matica hrvatska, Zagreb

5. Omer za naćvama. Pučki igrokaz iz seoskog života u Bosni s pjevanjem, u 3 čina, [izdavač nepoznat],

Sarajevo 1942.

6. Mladić u prirodi. Lovačke i druge omladinske priče. Izdanje knjižare H. Ahmed Kujundžić, Sarajevo 1943.

7. Sirotan Alija i Pojka. [izdavač nepoznat], Sarajevo

8. Dan i sunce. Novele. [izdavač nepoznat], Sarajevo, 1944.

9. Abdullah-paša u kasabi. Komedija u 3 čina, [izdavač nepoznat], Sarajevo 1945.

10. Trava zaboravka, Znanje, Zagreb 1966.

11. Izabrana djela (Sa A. Muradbegovićem, J. Kusanom ¡ A. Deanom), Matica hrvatska – Zora, Zagreb 1969.

12. Tuturuza i šeh Meco. [Pripovijedna proza], Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1978.

Publicistika:

1, Mostarski stari most, [izdavač nepoznat), Sarajevo, 1932.

2. Karađozbeg i njegovo doba, [izdavač nepoznat), Sarajevo 1933.

3. Islamski kulturni spomenici turskog perioda u Bosni i Hercegovini, [izdavač nepoznat), Sarajevo 1939.

Folkloristika:

1. Smailagić Meho, [Izdavač nepoznat), Mostar 1925,

2. Nasruddin-hodža – njegove hale i dosjetke, [izdavač nepoznat], Mostar 1928,

3. Narodne junačke muslimanske pjesme, [izdavač nepoznat], Sarajevo 1938,

4. Muslimanske junačke pjesme, [izdavač nepoznat), Sarajevo 1938,

5. Muslimanske pripovijesti iz Bosne, Izdanje i naklada H. Ahmed Kujundžić, Sarajevo 1944,