Ardijejci su ilirski narod koji je u antičko doba živio na lijevoj obali rijeke Neretve i duž obala Jadranskog mora. Njihovi susjedi su bili Delmati na zapadu i Daorsi na istoku. Njihovo ime naučnici povezuju sa nekoliko indoevropskih jezika, a najviše sa albanskim i latinskim. Neki naučnici smatraju da ime Ardijejci vodi porijeklo iz albanske riječi ardhja, što znači dolazak, a neki smatraju da njihovo ime ima korijen u latinskoj riječi Ardea, što znači čaplja. U prilog drugoj tezi ide to što na području koje su nekada naseljavali Ardijejci postoji grad Čapljina. Moguće je da su Slaveni sa svojim dolaskom preuzeli rimski naziv mjesta na koje su došli. Ardijejce spominju brojni izvori kao što su Teopomp, Pseudo Aristotel i Strabon. Prvobitni dom Ardijejaca je bio u unutrašnjosti današnje Bosne i Hercegovine i tu su se kao i mnogi drugi narodi uglavnom bavili stočarstvom. Živjeli su oko kalinovačkog platoa, a u njihovom susjedstvu su živjeli Autarijati. Pošto su se i Autarijati kao i Ardijejci uglavnom bavili stočarstvom, između njih je u 4. st. p.n.e. izbio sukob oko prevlasti nad pašnjacima i slanim vrelima. Rezultat ovih sukoba je bio preseljenje Ardijejaca na jug, do ušća Neretve u Jadransko more, gdje će kasnije osnovati prvu ilirsku državu pod vodstvom kralja Agrona. Glavni izvori za ove događaje su Pseudo Aristotel i Strabon. Pošto su Ardijejci živjeli uz more i rijeku Neretvu, razvili su velike pomorske vještine i bili dobri brodograditelji. Njihove pomorske vještine su prepoznali Grci i Rimljani pa ih tako grčki historičar Strabon navodi kao jedan od tri najjača ilirska naroda, a rimski izvori ih opisuju kao gusare. Rimljani su imali osvajačke motive i pomorske aktivnosti su uzimali kao povod za rat. Pod izgovorom gušenja ilirskog gusarstva Rimska republika je krenula u osvajanje ilirskog teritorija. Ardijejce je porazio Servije Fulvije Flak 135. god. p.n.e. u blizini poluotoka Pelješca i oni su se nakon toga povukli u unutrašnjost.
Mesihović, Salmedin: Ilirike, autor, Sarajevo, 2014.
Mesihović, Salmedin; Šačić, Amra: Historija Ilira, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2015.
Stipčević, Aleksandar: Iliri : povijest, život, kultura, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
