Asim Čamdžić rođen je 1920. godine u selu Junuzovići kod Zavidovića, u porodici koja je duboko ukorijenjena u islamskim vrijednostima. Njegov otac Ibrahim bio je dugogodišnji imam u rodnom gradu, što je značajno uticalo na Asimov odgoj i usmjerilo ga ka životu posvećenom vjeri i islamskom aktivizmu. Prve korake u obrazovanju napravio je u Zavidovićima, a nastavio ga je u Sarajevu.

Nakon završetka osnovne škole, Asim je pohađao Gazi Husrev-begovu medresu, gdje je završio školovanje 1941. godine. Njegova želja za daljim usavršavanjem vodila ga je na Višu islamsku šerijatsko-teološku školu (VIŠT) u Sarajevu. Ipak, zbog ukidanja ove obrazovne ustanove nakon uspostave komunističkog režima 1945. godine, morao je prekinuti školovanje nakon šestog semestra.

Nakon prestanka rada VIŠT-a, Asim je bio mobilisan u vojsku, ali je ubrzo uspio da nastavi studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a potom je dio školovanja nastavio i u Zagrebu. Bio je odlučan da se kroz pravne studije dodatno obrazuje i osnaži.

Asim Čamdžić aktivno je sudjelovao u radu organizacije Mladi muslimani, gdje je obnašao dužnost sekretara. Ova pozicija omogućavala mu je da doprinosi na više polja unutar organizacije, naročito kroz pisanje. Bio je jedan od najplodnijih autora časopisa „El-Hidaje“, koji je imao značajnu ulogu u širenju islamskih ideja i vrijednosti u to vrijeme. Među njegovim brojnim tekstovima, posebno su važna dva koja nose naslove: „Život jednog naroda biće onakav, velik i slavan ili žalostan i sraman, kako ga stvori omladina“ i „Vještina napredovanja se sastoji u tome da dobro činimo što razumijemo, a da pored toga ne mislimo na slavu“. Ovi tekstovi svjedoče o njegovom dubokom razumijevanju odgovornosti omladine i etičkih principa, te ostaju relevantni i u današnjem vremenu kao smjernice mladim generacijama.

Proljeća 1949. godine, u okviru masovnih uhićenja pripadnika Mladih muslimana, Asim je uspio pobjeći iz Sarajeva i pronašao privremeni azil u Zagrebu. Zajedno s Fikretom Pločom, drugim članom ove organizacije, krenuo je na put preko Beograda s ciljem odlaska u Grčku. Međutim, njihov put završio je u Skoplju, Makedonija, gdje su im se tragovi izgubili. Prema tvrdnjama istražitelja Smaje Mandžuke, njih dvojica su navodno stradali na grčko-jugoslavenskoj granici. No, ove tvrdnje treba uzeti s oprezom, budući da je jedan od progonjenih Mladih muslimana svjedočio o tome da je ime Fikreta Ploče bilo krvavo ispisano na zidu ćelije u sarajevskom Centralnom zatvoru.

Asim Čamdžić ostaje upamćen kao istaknuti bošnjački intelektualac, humanista i posvećeni borac za islam. Njegov životni put i djelo ostavili su traga u historiji, a tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu jedan od vojnih odreda u Zavidovićima nosio je njegovo ime, čime je sačuvana uspomena na njegov doprinos i značaj za bošnjački narod.

Adis Holjan