Autarijati su bili ilirski narod koji je naseljavao područja u jugoistočnoj Bosni i tokove rijeka Lim, Tara, Piva i gornjeg Podrinja. Na istoku su se prostirali do Peštera u današnjoj Srbiji. Mnogi naučnici smatraju da njihovo ime ima značenje „Oni koji žive oko rijeke Tare“. Prema grčkoj mitologiji, rodonačelnik svih Ilira bio je Ilir, koji je bio sin Kadma i Harmonije. Ilir je imao sinove Enheleja, Autarija, Dardana, Meda, Taulanta i Pereva, koji su svi bili rodonačelnici svojih naroda. Prema tome, ime Autarijata potiče od Ilirovog sina Autarija. Brojni su historijski podaci i arheološki nalazi iz kojih saznajemo o ovom narodu. Neki od antičkih izvora koji su pisali o ovom narodu su: Apijan, Pseudo Skilaks, Strabon i Diodor. Strabon je za Autarijate napisao da su nekada bili najveći i najjači među Ilirima. Autrarijati su bili jedan od najmoćnijih ilirskih naroda, a to je rezultat širenja na račun Tribala i Ardijejaca. Aleksandar Makendonski je porazio Tribale, a Autarijati su to iskoristili i proširili se na njihove teritorije. Pošto su se uglavnom bavili stočarstvom, radi kontrole nad pašnjacima i slanim izvorima Autarijati su započeli rat sa Ardijejcima i protjerali ih prema Jadranskom moru. Ovo je bio vrhunac Autarijata i nakon toga kreće faza opadanja moći. Oni su iznenada nestali sa historijske scene i to prije rimskih osvajanja. Razlog za to je vjerovatno bila migracija Kelta. Autarijati su imali visok stepen razvitka i ostavili su nam dosta materijalnih tragova. Krajem 19. st. na području Glasinca u Bosni i Hercegovini je pronađeno veliko nalazište, a možda najznačajniji nalaz sa toga lokaliteta su bila bronzana kolica. Zbog mjesta na kojem su nađena kolica su prozvana glasinačkim, kao i cijela kultura Autarijata.
Mesihović, Salmedin: Ilirike, autor, Sarajevo, 2014.
Mesihović, Salmedin; Šačić, Amra: Historija Ilira, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2015.
Stipčević, Aleksandar: Iliri : povijest, život, kultura, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
