Čajničko bosansko četveroevanđelje jedino je srednjovjekovno evanđelje koje se čuva u Bosni i Hercegovini, u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču. Krajem aprila 2013. godine Čajničko evanđelje proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Rukopis nije datiran, ali se na osnovu jezičkih osobina, kao i zapisa s margina na stranama 115b i 116a, smješta na kraj 14. ili početak 15. stoljeća i to na teritorij istočna Bosna.
Rukopis Evanđelja nije sačuvan u cijelosti. Nedostaje početak Evanđelja po Mateju, od samog početka pa do stiha Mt. 7:12. U Evanđelju po Mateju nedostaje i tekst od stiha Mt. 23:38 do Mt. 24:14. U Evanđelju po Luki nedostaje kraj, tj. tekst od stiha Lk. 22:62 pa do samog kraja. Nedostaje i kompletno Evanđelje po Ivanu. Rukopis je na pojedinim dijelovima značajno oštećen pa je i sam tekst teže čitljiv; izblijedjele su njegova prva stranica i posljednji list, a na 37. listu zajedno s marginom izrezana je i trećina glavnog teksta. Lakuna od jednog lista između sadašnjih stranica 47b–48a odlomak je teksta na kojem su bili stihovi Mt. 23:38–24:14. List nije otpao niti istrgnut, već je izrezan, tako da se vidi ostatak unutarnje margine. Rukopis Čajničkog evanđelja sastoji se od 167 pergamentnih listova dimenzija 19,5 x 15 cm.4 Zanimljiv je i s obzirom na činjenicu da se u njemu nalaze dvije stranice s glagoljskim zapisom (89b–90a). Tekst je prepisan s dva tekstovno-leksički različita predloška.
U pisanju se smjenjivalo četiri glavna te četiri sporedna pisara. Prvi i treći predložak pripadaju prvoj (T1), a drugi predložak pripada četvrtoj redakciji slavenskog prijevoda Evanđelja (T4). Pismo: glavni tekst: poluustavna ćirilica bosanskog tipa; zapisi na f. 115v i f. 116r: brzopis; glagoljski zapis: miješanje oble i uglate glagoljice s nešto ćiriličnih slova. Kodeks stoji pod utjecajem raškog pravopisa, ali ne podjednako u svim dijelovima teksta. Kod posljednjeg pisara dosljedno se upotrebljavaju bosanske ortografske osobine. Minimalan utjecaj raške ortografije je i kod prvog pisara, vrlo ograničen kod četvrtog, osjetniji je utjecaj raške ortografije kod drugog pisara te manje kod trećeg. Spada u grupu siromašno iluminiranih rukopisa. Osim pojedinih inicijala, nema nikakvih ukrasa, pa ni zastavica iznad početka evanđelja. Na f. 92v kasnijom je rukom nacrtan lik Kraljević Marka. Marginalne bilješke: nekoliko marginalnih zapisa iz kasnijeg vremena.
Erma Ramić Kunić
