Delmati su bili ilirski narod koji je u antičko doba živio na području srednje Dalmacije, između rijeka Krke na sjeveru i Cetine na jugu, a u unutrašnjosti su naseljavali područja Livanjskog, Duvanjskog i Glamočkog polja u današnjoj Bosni i Hercegovini. Na sjeverozapadu su granicu dijelili sa Liburnima, a južni susjedi su im bili Ardijejci. Sjedište Delmata je bio grad Delminium, koji se nalazio na području današnje Bosne i Hercegovine, na Duvanjskom polju. Uglavnom su se bavili stočarstvom odakle, prema mišljenju mnogih historičara, njihovo ime vodi porijeklo. Smatra se da je njihovo ime povezano sa albanskom riječju Delme, što znači ovca. Delmati su se u 4. st. p.n.e. sa područja današnje Bosne i Hercegovine proširili prema jadranskoj obali i na tom području podigli niz svojih naselja. Nama danas nisu poznati ilirski nazivi tih naselja, već rimski, koje su oni dobili nakon uspostave rimske vlasti nad Delmatima, a prenose nam ih rimski izvori. Najpoznatija delmatska naselja su Andetrium, Burnum, Magnum, Soetovia i Salona, koja se nalazila u blizini današnjeg grada Splita. Salonu su osnovali Delmati i služila im je kao utvrđenje i luka, a pored Ilira u Saloni se naselio i veliki broj Italika. Nakon što su se proširili na obale Jadranskog mora, Delmati su u jednom periodu bili ovisni o Ardijejcima. Nakon smrti ardijejskog vladara Pleurata III u prvoj polovini 2 st. p.n.e. su postali nezavisni. Ubrzo su došli u sukob sa Daorsima, ali i sa grčkim i rimskim kolonijama koje su osnivane na istočnoj obali Jadranskog mora, a upravo ti delmatski napadi su doveli do sukoba sa Rimljanima. Ti sukobi su sa dužim prekidima trajali duže od jednog stoljeća. Prvi delmatsko-rimski rat je počeo 156. god. p.n.e. i Rimljani su u početku doživjeli veliki poraz da bi godinu dana kasnije, 155. god. p.n.e., ponovo napali i nanijeli veliki poraz Delmatima i čak osvojili njihovo sjedište Delminium. Nakon pada njihovog sjedišta, Delmati su sklopili mir sa Rimljanima i sve do 135. god. p.n.e. nije bilo novih sukoba. Novi rimski pohod protiv Delmata desio se 118. god. p.n.e. kada su Rimljani zauzeli Salonu. Do trećeg delmatsko-rimskog rata došlo je 78. god. p. n. e. kada su Delmati digli protiv Rima ustanak i ponovo uspostavili vlast nad Salonom. Četrvrti delmatsko-rimski rat počeo je 51. god. p.n.e. u vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja, kojeg su Delmati podržali i 48. god. p.n.e. uspjeli poraziti Cezarovu vojsku. Međutim, u novom rimskom pohodu iz 33. god. p.n.e. Delmati su poraženi. Ovaj narod je učestvovao i u Batonovom ustanku, nakon kojeg su Delmati definitivno pokoreni i nakon čega započinje dugotrajan proces njihove romanizacije. Po Delmatima su Rimljani svoju dotadašnju provinciju Ilirik nazvali Dalmacijom, a sjedište te provincije je bio grad Salona.
Mesihović, Salmedin: Ilirike, autor, Sarajevo, 2014.
Mesihović, Salmedin; Šačić, Amra: Historija Ilira, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2015.
Stipčević, Aleksandar: Iliri : povijest, život, kultura, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
