Fehim efendija Ćurčić rođen je u Sarajevu 1866. godine. Više puta je biran u Gradsko vijeće, a 1910. imenovan je gradonačelnikom Sarajeva, nakon što je Esad Kulović, iako je ponovo pobijedio na izborima, odbio da preuzme tu funkciju. Na toj dužnosti ostao je do 1915, kada je Gradsko vijeće raspušteno. Bio je posljednji gradonačelnik Sarajeva u vrijeme austrougarske uprave, dok je njegov otac Ragib efendija Ćurčić bio posljednji gradonačelnik u osmanskom periodu, preminuvši 1888. godine.
Za vrijeme njegovog mandata Sarajevo je imalo 51.919 stanovnika prema popisu iz 1910. godine. U tom razdoblju grad je doživio znatne urbanističke i kulturne promjene: 1911. otvoren je Dom prosvjete, 1912. izgrađena je Solomonova palata, a iste godine otvoreno je i kino Apolo, prva namjenski građena bioskopska dvorana u gradu. U njegovom mandatu podignuta je i zgrada glavne pošte koju je projektirao Josip Vancaš, a Karel Paržik je projektirao Muzej Sarajeva, Sudsku palatu i zgradu Pravnog fakulteta.
Fehim Ćurčić ostao je posebno zapamćen po događajima 28. juna 1914, kada je u ime grada u Gradskoj vijećnici dočekao austrougarskog nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, zajedno s guvernerom Oskarom Potiorekom. Tog dana izvršen je atentat Gavrila Principa, koji je ubio nadvojvodu i njegovu suprugu, što je postalo povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Ćurčić se nalazio u prvom automobilu povorke sa šefom policije Edmundom Gerdeom i u trenutku prvog neuspjelog pokušaja atentata nije bio svjestan šta se dogodilo.
Osim što je bio gradonačelnik, obavljao je i dužnost mutevelije Čurčića vakufa u dva navrata, od 1888. do 1891. i od 1910. do 1916. godine.
Umro je 1916. godine u Grimmensteinu u Austriji. Sahranjen je u porodičnoj grobnici uz Jahja-pašinu, odnosno Ćurčića džamiju, u Glođinoj ulici u Sarajevu.
Adis Holjan
