Ferid Čengić rođen je 1910. godine u Sarajevu, u porodici skromnih materijalnih prilika. Školovanje je započeo u Trgovačkoj akademiji, ali ga je zbog teške porodične situacije bio primoran napustiti i započeti izučavanje tipografskog zanata. Još kao vrlo mlad čovjek pokazao je snažnu društvenu svijest i izraženu sklonost prema idejama socijalne pravde. Već sa osamnaest godina postao je član tadašnje Komunističke partije Jugoslavije, što je u to vrijeme predstavljalo ozbiljan rizik. Njegov politički angažman i aktivnosti u radničkom pokretu doveli su do toga da 1936. godine bude osuđen na pet godina zatvora, koje je izdržao u kaznionici u Sremskoj Mitrovici, zajedno s brojnim drugim istaknutim komunistima tog perioda.

Po izlasku iz zatvora vratio se u Sarajevo, ali ga je početak Drugog svjetskog rata ponovo suočio s progonom. Nakon raspada Kraljevine Jugoslavije, ustaške vlasti su ga uhapsile i osudile zbog njegovog komunističkog djelovanja. Međutim, ubrzo je oslobođen zahvaljujući razmjeni zarobljenika između partizana i neprijateljskih snaga. Nakon izlaska iz zatvora priključio se Narodnooslobodilačkoj borbi, gdje je obavljao niz odgovornih političkih dužnosti u partizanskim jedinicama. Bio je poznat kao dosljedan, hrabar i ideološki čvrst borac, što mu je nakon rata donijelo povjerenje novih vlasti.

Godine 1947. imenovan je za gradonačelnika Sarajeva. U tom kratkom, ali značajnom periodu, Ferid Čengić je pokazao vizionarski pristup u obnovi poratnog grada. Posebnu pažnju posvetio je obnovi sarajevske Baščaršije i očuvanju njenog historijskog identiteta, smatrajući da kulturno naslijeđe predstavlja temelj novog, socijalističkog Sarajeva. Međutim, 1948. godine dolazi do raskola unutar komunističkog bloka poznatog kao Rezolucija Informbiroa, a Čengić zauzima stav koji se nije slagao sa zvaničnom partijskom politikom. Zbog toga je smijenjen s dužnosti gradonačelnika, uhapšen i interniran na Goli otok, gdje je proveo narednih sedam godina u teškim uslovima.

Po povratku s robije Ferid Čengić je živio povučeno, rijetko se javno oglašavao, ali je ostao upamćen kao jedan od najdosljednijih i najprincipijelnijih sarajevskih ljevičara svog vremena. Umro je 1986. godine u Sarajevu. Njegov sin, Goran Čengić, rođen 1946. godine, postao je poznati rukometaš, a njegovo ubistvo 1992. godine na okupiranoj Grbavici dodatno je tragično obilježilo sudbinu porodice Čengić, čije je ime ostalo trajno povezano s historijom Sarajeva i njegovom borbom za dostojanstvo i humanost.

Adis Holjan