Pisan je u drugoj polovini 14. st. Ima 302 pergamentna lista, formata 20,8 x 13,7 cm. Tekstno polje organizirano je u jedan stubac, izuzev f. 128–138, koje su pisane dvostupčano, a stranica ima 20–21 red. Čuva se u Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Sankt-Peterburgu pod signaturom Гильф. 14. Rukopis je nađen 1857. u Bosni. U 19. stoljeću bio je privatno vlasništvo trgovca Spasoja Jovičića, koji ga je darovao Aleksandru Giljferdingu. H. Kuna (2008: 143) pretpostavlja na osnovu što bi upućivalo na srednjobosanski i istočnobosanski ijekavski teren. Sadrži Djela apostolska i apostolske poslanice. Nedostaje mu 14. kvaternion u kojem su bili stihovi 1Petr. 3,21 – 2Petr. 2,21. Pismo mu je poluustavna ćirilica bosanskog tipa i jedan od najljepših primjerka bosanske ćirilice.
Pripada grupi bogato iluminiranih rukopisa pa se u njemu javljaju brojne zastavice, inicijali i portreti. Ima nekoliko mariginalnih bilješki iz mlađeg razdoblja, u vrijeme kada je rukopis bio u pravoslavnom manastiru. Na dva mjesta (196r i 302v) pisar je samo dopisao Pomenite me, družino, i moju nevolju i Pomenite mene trudnago, a vas Bog. Kodeks je najvjerovatnije prepisan s glagoljske matice jer se gotovo potupno podudara s glagoljskim Grškovićevim, a i u njemu je zabilježeno slovo f na sličan način kako se bilježi u glagoljici.
Erma Ramić Kunić
