Histri su bili narod koji je u antici nastanjivao poluotok koji se nalazi na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora i danas nosi ime upravo po ovom narodu, Istra. Njihova teritorija se protezala od današnjeg grada Trsta u Italiji na zapadu do rijeke Raše gdje su graničili sa Liburnima, a u unutrašnjosti su graničili sa Japodima. Sjedište ovog ilirskog naroda je bio grad Nesactium. Prve podatke o Histrima smo dobili u 6. st. p.n.e. od grčkog logografa Hekateja iz Mileta koji ih je, uz nekoliko drugih ilirskih naroda, spomenuo u svom djelu ”Periegesis”. Osim kod Hekateja, podatke o ovom narodu nalazimo i kod drugih antičkih izvora, a neki od njih su Pseudo Skilaks, Apijan, Marcijan, Tit Livije itd. Postoje dvojbe o tome kojem etnosu su pripadali Histri. Neki antički izvori kao što su Herodot, Apijan, Marcijan i Tit Livije ih svrstavaju u ilirsku etničku zajednicu, dok ih Pseudo Skilaks ne smatra Ilirima. Moderna nauka je također podijeljena o etničkoj pripadnosti Histra. Budući da su naseljavali istarski poluotok, imali su intenzivne trgovačke, ali i kulturne veze sa narodima koji su u antici naseljavali današnju Italiju i Grčku. Histri su bili poznati kao stočari i vinogradari, ali i kao vješti pomorci, a to potvrđuju i rimski izvori koji često pišu o tome. Ti izvori nam također daju informacije da se ovaj narod bavio i gusarstvom. Upravo je gusarstvo bilo povod Rimljanima da pokrenu sukobe sa Histrima. Nakon što je uspostavila kontrolu nad sjevernom Italijom i nad Venetima, Rimska republika je svoju vlast željela proširiti na istočne obale Jadranskog mora. 221. god. p.n.e. se desio prvi sukob. U ovom sukobu su Rimljani poraženi, ali su, unatoč tome, u neposrednoj blizini Istre uspjeli osnovati svoju koloniju Aquileju. Histri su 181. god. p.n.e. pokušali spriječiti izgradnju toga grada, ali su bili poraženi. Nakon tog poraza, Histri se nisu mogli dugo suprotstavljati i tako se Istra do 177. god. p.n.e. našla pod rimskom kontrolom. Kada su primijetili da se više neće moći odbraniti, kralj Histra, Epulon, se ubio mačem. Ova teritorija je kasnije korištena kao odskočna daska u osvajanju ostalih ilirskih područja. Rimljani su na ovom području napravili regiju koja se zvala “Venetia et Histria”
Mesihović, Salmedin: Ilirike, autor, Sarajevo, 2014.
Mesihović, Salmedin; Šačić, Amra: Historija Ilira, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2015.
Stipčević, Aleksandar: Iliri : povijest, život, kultura, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
