rođen je u Gradačcu 31.8.1802. godine, umro u Carigradu 17.8.1834. g.   Sin je Osman-kapetana Gradaščevića a na dužnost kapetana stupio je sa navršenih devetnaest godina. Bio je šesti kapetan iz kuće Gradaščevića. Oženjen je Hanifom, sestrom derventskog kapetana Mahmud-bega Begovića. Imao dvoje djece, Muhameda i Šefiku. Bio je i znameniti vakif. Pored ostalog, u Gradačcu je sagradio džamiju s kupolom i do nje sahat-kulu a osam kilometara sjeverno od Gradačca sagradio dvorac (čardak) na rijeci Tolisi (po kome je nazvano potonje selo Čardak). Dao je 1823. godine dozvolu Bošnjacima katolicima (mimo sultanovog berata) da u selu Tolisi izgrade prvu zgradu katoličke narodne (osnovne) škole te crkvu za 1500 vjernika i župni stan od osam soba. Uspostavio je blisku i iskrenu saradnju sa većinom domaćih kapetana, odupirao se reformama iz Carigrada i 1831. poveo ustanak protiv vlasti u Carigradu. Tražio je autonomiju u okviru Carstva, odnosno dozvolu da namjesnike u pašaluku ubuduće postavljaju domaći ajani i da se čuvanje granice povjeri domaćim ljudima. Od 20.1.1831. učestvuje na savjetovanju kapetana, uleme, ajana… u Tuzli, na kome je odlučeno, nakon 15 dana savjetovanja, da krene Pokret za autonomiju, i da mu na čelu bude Husein-kapetan Gradaščević. Sultan ga osuđuje na smrt, no ustanička vojska 13.4. 1831. je krenula iz Travnika prema Carigradu. Imala je više od 20000 boraca. U prvoj polovini oktobra 1831. izabran je za bosanskog vezira i ta mu je služba trajala godinu dana. Služba kapetana mu je  trajala od 1821. do 1832. godine. U sve tri bitke protiv Osmanlija (Peć, Priština, Kosovo polje) pobijedila je bošnjačka vojska, ali je kasnije, zbog nesloge i izdaje pojedinih kapetana, poražena na Zlom Stupu kod Sarajeva 2.6.1832.g. Husein-kapetan je 16.6. prešao kod Županje u Slavoniju (austrijsku teritoriju). Otrovan je u Carigradu 17.8.1834. Bio je posljednji kapetan Gradačca. Narod ga je prozvao Zmaj od Bosne. Imetak mu je konfiscirala država