Abdulvehhab Žepčevi Ilhami, rođen je u Žepču 1773. godine. O njegovom životu ostaše tek oskudni biografski podaci. Sam zapisa „Majke nemam, a oca ne pamtim“. Školovao se u Žepču, Tešnju i Fojnici. U Žepču uči od hadži-Abdulaha ef. Karahodže.
U Tešanjskoj medresi profesor mu je bio Abdullah Cankari el-Ensari. Kod njega je Ilhamija slušao fikh, hadis i tefsir. Tesavvuf je izučavao kod Siri-babe , a moguće i kod samog šejha Husein-babe Zukića u Fojnici.
Bio je sufija, šejh, odlikovao se pobožnošću i ispravnim životom, uzor svog vremena… najplodniji Alhamijado pjesnik i najhrabriji bošnjački intelektualac tog vremena.
Iako o njemu mnogi pisaše i citiraše ga u različitim kontekstima, njegov značaj i uloga u historiji Bosne i Hercegovine još nisu upotpunosti osvijetljeni. Danas je uglavnom poznat kao sufijski šejh iza kog je ostala pregršt divnih ilahija ili kao nemirni buntovnik koji je ubijen zbog svojih kritikovanja tadašnje vlasti. Poeziju, uglavnom sufijsku, mističnu, pisao je na bosanskom, turskom i pomalo na arapskom jeziku. One su svojevrsni manifest i poziv za preispitivanje i prevaspitivanje vlastitog morala.
Ostao je upamćen po djelima koja govore o vremenu u kome su nastajala, o propasti Osmanskog carstva, reformama, nepravdi, anarhiji, pobuni. Ilhamija perom pjesnika ukazuje na bijedu i nepravdu, podiže glas protiv vlasti i uleme, ustaje protiv neznanja i nasilja.
U Travniku je, pred kraj Ilhamijinog života, namjesnik bio Dželaludin-paša, a pjesnik se oglasio protiv njegove tiranije. Lgenda kaže kako je Ilhamiji bilo ponuđeno da se odrekne svojih pjesama, a nakon što nije htio – udavljen je u travničkoj tvrđavi. Drugi tvrde da mu je glava odrubljena.
Prvi Ilhamijin mezar bio je u turbetu nedaleko od bivše željezničke stanice i bivše bolnice u Travniku. Turbe je postojalo do 1959., kada je porušeno radi regulacije tog kraja. Njegovi posmrtni ostaci s nišanima preneseni su u turbe u Potur-mahali. Malo ko prođe kroz Travnik da ne obiđe Ilhamijino turbe.
Tek nekoliko stotina metara dalje, u Travniku stoji i turbe njegovog krvnika Dželaludin-paše Dželalije.
Ilhamija zivot i djelo- Muhamed Hadžijamaković 1991
Abdurahman Nametak, Hrestomatija bosanske alhamijado književnosti, Alija Nametak, Svjetlost 1981.
