Prema nekim historičarima Kalin hadži Alijina džamija izgrađena je 1535., a prema nekima trideset godina kasnije. Džamija je bila poznata i pod nazivom „Čajirdžik džamija“, jer se nalazila uz čair – malu livadu, koja je dala karakterističan pečat ovom prostoru. Uz džamiju je bio sagrađen i mekteb, iako su podaci o njemu rijetki. Ali ono što se pouzdano zna je to da je ova džamija bila među ljepšima iz tog vremena. Njena kamena munara, četvorovodni krov prekriven ćeremidom i predivne drvene rezbarije u enterijeru, svjedočili su o umijeću i posvećenosti graditelja.
Komunističke su vlasti 1947. godine srušile ovu džamiju, a na njenoj zemlji izgrađena je vojna zgrada. Tada je ekshumirano i staro muslimansko groblje. Ovi dramatični događaji gotovo su zauvijek uništili bilo kakvo sjećanje na ovaj historijski lokalitet.
Prilikom izgradnje saobraćajnice 1971. godine, otkriveni su ulomci nišana, među kojima je najstariji pripadao Umiji, kćeri vakifa, a datira iz 17. stoljeća. Također, pronađeni su i nišani turbani. Ovdje su ukopavani članovi poznatih sarajevskih porodica kao što su Murtezagići, Loše, Čomare, Vatrenjaci i Imaretlići.
Godine 2013. rodila se ideja da se na tom lokalitetu izgradi park posvećen slovenskom pjesniku Francu Prešernu, čime bi vjerovatno zauvijek nestao i posljednji trag da je na tom mjestu bila prelijepa sarajevska džamija. Na svu sreću, na vrijem su reagirali iz Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, zaustavili izgradnju parka i inicirali uspostavljanje Arheološkog parka Kalin hadži Alija.
Arheološki park je završen 2024. godine i danas predstavlja jednu od sarajevskih turističkih atrakcija.
Na tarihu postavljenom na česmi koju je podigao Sulejman Ruždi Kulović 1848. godine uz Kalin hadži Alijinu džamiju stajalo je:
Časnoj džamiji dao je posebnu ljepotu
Sulejman Ruždi koji je postigao želju
I česmu podigao kraj vrata džamije.
Tarih se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
