List Biser počeo je izlaziti 1. juna 1912. godine u Mostaru, čiji je pokretač bio Muhamed Bekir Kalajdžić, tada trgovački pomoćnik i radnik u knjižari.
Iako je izlazio samo dvije godine, ostavio je značajan trag u kulturnom životu bošnjačke zajednice. Objavio je tri godišta: prvo 1912/13, drugo 1913/14, dok je treće izašlo tek nakon Prvog svjetskog rata, 1918. godine.
Pojava lista Biser bila je potaknuta prestankom izlaska lista Behar i činjenicom da Gajret nije mogao u potpunosti ispuniti književne i kulturne potrebe tadašnje muslimanske zajednice. Kalajdžić je, uz podršku grupe istaknutih književnika, među kojima su bili Musa Ćazim Ćatić, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Husein Đogo i drugi, odlučio pokrenuti novi list koji bi zadovoljio te potrebe.
Biser je zamišljen kao poučno-zabavni list koji će djelovati u islamskom duhu, bez ulaska u politička pitanja. Uredništvo je smatralo da je narodu potrebnije duhovno i obrazovno uzdizanje nego bavljenje politikom. Cilj je bio okupiti sve muslimanske kulturne i prosvjetne radnike kako bi zajednički djelovali na obrazovanju i vaspitanju naroda, posebno mladih.
List je bio štampan latinicom i donosio je različite sadržaje: književne radove u prozi i poeziji, pripovijetke iz svakodnevnog života, prijevode iz turske, perzijske i arapske književnosti, tekstove iz islamske filozofije i prikaze stranih književnih djela. Njegova programska orijentacija bila je usmjerena na oblikovanje duhovnog identiteta muslimana u Bosni i Hercegovini, s vezama prema drugim islamskim narodima.
List su podržali brojni književnici mlađe generacije. Pored Muse Ćazima Ćatića, među saradnicima su bili Šemsudin Sarajlić, Hamdija Mulić, Hazim Muftić, Fadil Kurtagić, Fejzulah Čavkić, Salih Kazazović, Nazif Resulović, Salih Bakamović, Mehmed Behlilović, Munib Osmanagić, Jusuf Tanović, Sejfudin Fikret Huseinagić i mnogi drugi.
U Biseru su objavljena neka od važnijih književnih djela tog perioda. Među njima su roman Pod drugim suncem i feljton Hadžer-Maršeov dnevnik Abdurezaka Hifzi Bjelevca, humoristični tekst Životopis jednog međeda i farsa Doktor Lucmanin Huseina Đoge, drama Sloga Nazifa Resulovića i dramska adaptacija Alibaba i četrdeset junaka Nedžiba Čardžića. Takođe su predstavljena i djela turskih pisaca kao što su Ahmet Mithat, Namik Kemal, Mehmed Celal i drugi.
Uz časopis, Kalajdžić je osnovao i Muslimansku biblioteku, koja je bila svojevrsni nastavak ideje Bisera. Dok se u listu više isticala književnost, u biblioteci su bile uravnotežene književne i religijsko-prosvjetne teme. Objavljivala su se i ranije već objavljena djela, čime je biblioteka značajno doprinijela očuvanju muslimanske književne baštine tog vremena.
