Časopis Gajret osnovan je 1907. godine, izdavalo ga je društvo Gajret, a sjedište mu je bilo u Sarajevu. Časopis je prestao izlaziti 1941. godine.
Glavni urednici časopisa Gajret bili su:
- Edhem Mulabdić (1907–1908),
- Mustabeg Halilbašić (1908–1909),
- Osman Đikić (1909–1912),
- Avdo Sumbul (1912–1914),
- Šukrija Kurtović (1921),
- Ured Gajreta (1922),
- Hamid Kukić (1924–1927),
- Hamza Humo (1927–1931),
- Hamid Kukić (ponovo, 1931–1941).
U listu su sarađivali sljedeći književnici, historičari, teolozi: Edhem Mulabdić, Abdurezak Hifzi Bjelevac, Hamza Humo, Ahmed Muradbegović, Osman Nuri Hadžić, Husein Đogo, Hamdija Mulić, Dževad Sulejmanpašić, Hajrudin Ćurić, Hamdija Kapidžić, Hamdija Karamehmedović, Muhamed Pandža i dr.
Časopis Gajret bio je glasilo istoimenog društva koje je pomagalo muslimanske đake na srednjim i višim školama. Izlazio je s prekidima od 1907. do kraja marta 1941. godine. Štampan je naizmjenično ćirilicom, latinicom i turskim jezikom (arabicom). U početku je izlazio svakog petog dana u mjesecu.
Od prvog do trećeg godišta (1907–1910), bio je službeno glasilo Gajreta, dok je od četvrtog do sedmog godišta (1911–1914) bio list za društvene i prosvjetne teme. Prvi svjetski rat prekinuo je i rad društva i izlaženje časopisa.
Ponovno je počeo izlaziti 1921. godine kao kulturno-beletristički časopis, ali je te godine izašlo samo tri broja. Iduće godine, 1922. godine, izašla su također samo tri broja, kao organ društva za kulturni i ekonomski napredak muslimana.
Nakon pauze od više od godinu i po, 1924. godine časopis opet izlazi, ali uredništvo označava to godište kao osmo, iako je u stvarnosti to bilo jedanaesto godište. Od 1925. do kraja 1930. godine časopis je nosio naziv list Gajreta, društva za kulturni i ekonomski napredak muslimana.
Od 1931. do posljednjeg broja 1941. godine, časopis je nosio naziv Glasnik kulturno-prosvjetnog društva Gajret. Zbog čestih promjena uredništva i prekida u izlaženju, nastala je zbrka u brojanju godišta, pa se godišta i kalendarske godine često ne poklapaju.
