Mehmed Meša Selimović rođen je 6. aprila 1910. u Tuzli. Majci mu je ime Paša (Šabanović), a ocu Alija. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu i gimnaziju, uz obimno čitanje. Osobito je bio opčinjen djelom Dostojevskog. Već u gimnaziji pisao je pjesme i priče. Prvu priču objavio je u gimnaziskom listu. U jesen 1929. upisao se na Pravni fakultet u Beogradu, ali uskoro (1930) prešao je na Filozofski fakultet. Stanovao u “Gajretovom domu”, svirao gitaru i harmoniku, igrao fudbal. Bio je član BUSK-a (Beogradskog univerzitetskog sportskog kluba). U to vrijeme dobio je nadimak Meša, kojim će se kasnije potpisivati. Diplomirao je 1934. godine. U aprilu 1935. postavljen je za nastavnika građanske škole u Tuzli. Međutim, već 1936. profesor je u tuzlanskoj gimnaziji, a predaje i na tuzlanskoj medresi. Nastavlja igrati fudbal i vježbati u “Sokolu”. Piše priče. Na početku Drugog svjetskog rata priključuje se NOP-u. Zbog te saradnje bio je uhapšen, zajedno sa sestrom i bratom. Nakon izlaska iz zatvora odlazi u partizane, gdje 1943. postaje član KPJ. Sarađivao je u novopokrenutom listu Oslobođenje, zatim u Frontu slobode. Obavljao je dužnost političkog komesara. U to vrijeme se i oženio. Međutim, godine 1944. strijeljan je njegov stariji brat Šefkija (zbog nekog pokućstva koje je uzeo iz Glavne uprave narodnih prihoda). Ovai čin ie ostavio ranu u duši Meše Selimovića i bit će glavni motiv njegovog romana Derviš i smrt. Premješten je u tek oslobođeni Beograd, gdje je načelnik Odjeljenja za publikacije Komisije za ratne zločine. Uskoro (1945) dobio je kćerku Slobodanku. Prvu pripovijetku nakon završetka Drugog svjetskog rata objavio je u časopisu Naša književnost. (Međutim, napušta Beograd i sa drugom ženom, Darkom Božić, dolazi u Sarajevo. Iste godine (1947) u sarajevskoj “Svjetlosti” izlazi mu pripovijetka Uvrijeđeni čovjek. Sarađivao je u novopokrenutom časopisu Brazda. U julu 1948. rodila mu se kćerka Maša, a u septembru 1949. kćerka Jesenka. Pryu zbirku pripovjedaka Prva četa objavljuje u zagrebačkoj “Zori”. Biran je za docenta na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na predmetu Teorija književnosti, za urednika Brazde, priređuje izdanja sarajevske “Svjetlosti”. Kratko vrijeme ostaje bez posla, ali sarađuje na filmu. Piše scenarije, a film Tuđa zemlja snimljen je po istoimenoj pripovijeci. Zatim opet postaje urednik “Svjetlosti”, “Veselin Masleše”, direktor Drame u Narodnom pozorištu (1957). Stižu i priznanja za književno stvaralaštvo. Za prvi roman Tišine dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. U to vrijeme piše roman Derviš i smrt. U časopisu “Život” objavljuje roman, najprije u nastavcima, pod naslovom Četiri zlatne ptice, a potom u sarajevskoj “Svjetlosti” pod naslovom Derviš i smrt. Bio je to prvorazredan događaj ne samo Bosne nego cijelog južnoslavenskog prostora. Nagrađen je NIN-ovom nagradom za najbolji roman u 1966. godini. Godina 1968. razdoblje je posebnih priznanja: postao je dopisni član SANU, redovni član ANUBiH, dodijeljena mu je Njegoševa nagrada. Roman Tvrđava (1970) ne doseže uspjeh Derviša, ali iste godine dobija nagradu AVNOJ-a. Počasni je doktor Univerziteta u Sarajevu (1971). Međutim, ipak najavljuje odlazak iz Sarajeva. Nakon odlaska u mirovinu piše Sjećanja i već je 1973. u Beogradu. Tu piše romane Ostrvo i Krug. Za redovnog člana SANU izabran je 1974. godine. Ne štedeći ni sebe ni druge, objavio je knjigu Sjećanja i zaokružio svoje spisateljsko djelo. Uskoro se razboljeva. Umro je u Beogradu 11. jula 1982. i sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. Posmrtno mu je objavljen roman Krug.
UVRIJEĐENI ČOVIEK (Pripovijetka), Svjetlost, Sarajevo, 1947.
PRVA ČETA (Pripovijetke), Zora, Zagreb, 1950.
TUĐA ZEMLIA (Filmski scenario), Radnik, Beograd, 1957.
TIŠINE (Roman), Svjetlost, Sarajevo, 1961.
MAGLA I MJESEČINA (Pripovijetke), Svjetlost, Sarajevo, 1965.
DERVIS I SMRT (Roman), Svjetlost, Sarajevo, 1966.
ESEJI I OGLEDI, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966.
ZA I PROTIV VUKA (Studija), Matica srpska, Novi Sad, 1967.
DJEVOJKA CRVENE KOSE (Pripovijetke), Svjetlost, Sarajevo, 1970.
PISCI, MIŠLJENJA, RAZGOVORI; Svjetlost, Sarajevo, 1970.
TVRĐAVA (Roman), Svjetlost, Sarajevo, 1970.
SABRANA DJELA (I-VIII), Svjetlost, Sarajevo, 1972.
