Pisan je krajem 14. ili početkom 15. st. na jugozapadnom bosanskom području. Ispisan je na pergamentu: II + 287 listova, format: 19,4 x 12, 4 cm. Danas se nalazi u Veneciji u biblioteci Marciana (zbirka MSS Orientali, sign. Orient 227, collocazione 168). Kodeks nije sačuvan u cijelosti, nije poznato ni ko mu je pisar, ali se na osnovu izrazite ikavizacije teksta i drugih dijalektalnih crta može pretpostaviti da je poticao s jugozapadnijeg dijela bosanskog područja. Na osnovu bogate iluminacije vjerovatno da je naručilac bio neka značajna osoba. Iluminacija Mletačkog zbornika dosta podsjeća na iluminaciju u Daničićevom i Nikoljskom evanđelju. U jezičkom pogledu rukopis je inoviran što se da zaključiti na osnovu brojnih primjera vokalizacije poluglasa, promjene vь u u, a zabilježen je određen broj leksema s promjenom l u o te inovacije na morfološkom nivou.
U Italiji je bio već početkom 18. stoljeća. Po svom sadržaju, broju i redoslijedu tekstova gotovo u potpunosti odgovara Hvalovom zborniku. Tekst se prekida na f. 289 pa nije sigurno da je kao Hvalov zbornik imao Psaltir i Biblijske pjesme. Apostol je, najvjerovatnije, bio kompletan, iako se tekst prekida na početku Poslanice Jevrejima. Nedostaju četiri poslanice: dvije Timotiju i po jedna Titu i Filimonu. Na početku Mletačkog zbornika sačuvana je Jevsevijeva poslanica Kiprijanu sa deset tablica konkordanci. Iza Četveroevanđelja nema članaka o simbolima evanđelista. Za razliku od Hvalovog zbornika, u Mletačkom se ispred svih apostolskih poslanica nalaze kraća egzegetska napisanija. Mletački zbornik, jednako kao Hvalov, ima sačuvanu Apokalipsu. U Mletačkom se zborniku pojavljuje tekst koji Hvalov nema, a to je „Prolog katoličkim epistolijama“. Registriran je i naslov Prologa pred Djelima apostolskim, koji se kod Hvala neposredno nastavlja na „Mučenije apostola Pavla“. Pismo: poluustavna ćirilica bosanskog tipa. Pravopis: bosanski. Ornamenti: rukopis se odlikuje bogatom iluminacijom sa mnogo inicijala, minijatura i zastavica. Pred evanđeljima su simboli evanđelista slikani na cijeloj stranici.
Ispred Djela apostolskih na dvije stranice naslikana je kompozicija Uznesenja, također, na f. 155r kompozicija s jedanaest apostola i dva anđela, velika zastavica iznad Dekaloga. U literaturi se smatra da su rukopis iluminirala dva slikara: jedan je slikar uradio kanonske tabele, zastavice, inicijale (pisar nastavlja bosansku tradiciju iluminacije), dok je drugi minijaturist slikao simbole evanđelista i kod njega su prisutni gotičko-renesansni elementi. Rukopis je bez marginalnih zapisa, osim što su u Apokalipsi glave napisane na horizontalnim marginama.
Erma Ramić Kunić
