KNJIŽEVNOHISTORIJSKE EPOHE

Mula Mustafa Bašeskija

Rođen je u Sarajevu 1731. godine i živio u Mimar Sinanovoj mahali do   smrti 18.8.1809. godine. U ranom djetinjstvu ostao je bez oca Ahmeda a mati Fatima se preudala za komšijskog mutapčiju i preselila od kapi 1772.g. Oženio se u sedamnaestoj godini. Imao je desetero djece, ali su mu bolesti, osobito kuga, ostavili u životu samo dvoje. (Kuga je u Sarajevu stalno harala od kraja1793. do safera-septembra 1799. umorivši osam hiljada duša, hiljadu više nego što je to učinila prije dvadeset godina).  Teško se kretao jer mu je jedna strana tijela bila oduzeta. Služio se lijevom rukom. Bio je hroničar, prepisivač, no pisao je i pjesme te hićaje pa su ga šeherlije prozvale pjesničkim imenom – Ševki. Pisao je samo na turskom jeziku, a znao je i arapski jezik. Sin Mustafa mu je takođe bio sklon pisanju.

Učenje je započeo u mektebu. Naučio je i kazaski zanat a kasnije pohađao Gazi Husrev-begovu medresu. Učio je šerijatsko pravo, astronomiju i tesavuf te stupio među derviše. U Mudželitima, u svom dućanu, osim ćitapskih poslova, podučavao je softe arapskom lijepom pismu i šerijatskom nasljednom pravu. Sa 26 godina postao je sibjanmualim u mektebu kod džamije Ferhadije. Dvije godine poslije primio se dužnosti imama i hatiba u Buzadži Hadži Hasanove džamije. 1800. godine postao je službenik Husrev-begovog vakufa. Godinu kasnije uhvatila ga je kap pa je postao poluinvalid. Radio je do svog posljednjeg daha.

14.08.2025.

Hasan Kaimija

Šejh Hasan Kaimija Zrinović (Sarajevo, 1625./1635. – Zvornik, 1691.) bio je bosanskohercegovački islamski teolog, sufijski…