Zbog ustaških zločina provođenih u ime velikohrvatske politike i genocidne ideologije NDH, u drugoj polovici 1941. godine, na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine Muslimani svoj otpor i negodovanje iskazuju nizom rezolucija. Ukupno ih je bilo osam: Sarajevska, Prijedorska, Zenička, Banjalučka, Mostarska, Tuzlanska, Bijeljinska i Trebinjska, čiji su potpisnici bili istaknuti vjerski radnici, intelektualci, privrednici i ugledni građani. Najpoznatija je Sarajevska rezolucija, koju je potpisalo 108 najuglednijih sarajevskih Bošnjaka na prijedlog Glavnog odbora El-Hidaje (društva muslimanskih vjerskih predstavnika) protiv počinjenih zločina i u kojoj se osuđuju oni Bošnjaci koji su učestvovali u tim zločinima. Rezolucija je uručena i dr. Jozi Dumandžiću koji je boravio u Sarajevu kao specijalni Pavelićev izaslanik pri njemačkoj komadi, nakon čega je Rezolucija umnožavana i dalje distribuirana. Upućena je najvišim organima vlasti tzv. NDH, kao i bošnjačkim predstavnicima u tim organima. Inicijatori i idejni tvorci ove rezolucije bili su Mehmed-efendija Handžić, istaknuti alim, i Kasim-efendija Dobrača, predsjednik El-Hidaje. Svim rezolucijama zajednička su dva motiva i obilježja: osuda ustaških zločina nad Srbima, Jevrejima i Romima i stanovište koje odgovornost za bošnjačko sudjelovanje u zločinima veže isključivo za bošnjačke pojedince, izvršioce zločina.
Pojava ovih rezolucija i osuda zločina značili su distanciranje Bošnjaka od NDH. Bošnjački građanski krug nije više bio spreman podržavati vlast Nezavisne Države Hrvatske. Reagiranje istaknutih i uglednih Bošnjaka izazvala je ustaška politika zločina i ove muslimanske rezolucije predstavljaju jedinstven primjer građanske hrabrosti i poštenja iskazan u okupiranoj Evropi u Drugom svjetskom ratu. Nažalost, o muslimanskim rezolucijama pisalo se i govorilo vrlo malo, pogotovo u periodu između Drugog svjetskog rata i Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Prvi ih je put spomenuo dr. Mehmed Hadžijahić na naučnom skupu održanom 1971. godine u Drvaru, gdje je održao referat o poznatim rezolucijama iz 1941. godine. Kasnije je ovaj referat štampan u knjizi 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine, u izdanju Instituta za istoriju radničkog pokreta u Sarajevu, danas Institut za istoriju u Sarajevu.
