Rođen je 1.4. 1914. godine u Gorici kod Trebinja. Medresu je pohađao u Travniku a završio u Sarajevu. Maturirao je u Gazi Husrev-begovoj medresi. Već u toku školovanja objavljivao je svoje tekstove u „Islamskom glasu“, „Obzoru“, „Novom beharu“, „Svijesti“ „Glasniku VIS-a“, „El-Hidaji“, „Našoj domovini“ i dr. Nakon medrese u Sarajevu je pohađao Višu islam-sku šerijatsku školu, potom u Rimu završio studije iz orijentalistike. Bio je saradnik nekoliko italijanskih časopisa. U Sarajevu je radio kao profesor u Šerijatskoj gimnaziji i Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Dobro je govorio arapski, turski, njemački, francuski i italijanski  jezik. Jedan je od najplodonosnijih muslimanskih pisaca u BiH, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura „Muslimani u Sovjetskoj Rusiji“, u kojoj je opisao teško stanje muslimana u carskoj Rusiji, koje se naročito pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. Zbog te knjige komunisti su ga prilikom ulaska u Sarajevo 1945. godine uhapsili, izveli na Vojni sud i osudili na smrt strijeljanjem. Tijelo mu nikada nije pronađeno. Danas jedna ulica i osnovna škola u Sarajevu nose njegovo ime. Štampana je dvotomna knjiga „Mustafa Busuladžić – sabrani radovi (1939-1945)“. Akademik Ferid Muhić u recenziji za ovu knjigu piše: „Mustafa Busuladžić je osuđen na smrt zbog svog djela, nepravedno, ali s razlogom. Razlog je bilo njegovo djelo, ovo koje je sada konačno integralno stavljeno na uvid domaćoj i svjetskoj javnosti. Veličina ovog djela, značaj i transtempolarna aktuelnost njegovih ideja, dubina njihove autentične humanosti i progresivnosti, ta ista presuda je učinila besmrtnim, a njegovog autora, Mustafu Busuladžića, velikim bošnjačkim patriotom i herojem vjere u Riječ Božiju…“.