Pisano je krajem 14. ili početak 15. st., na zapadnijem bosanskom području. Ukupno ima 174 lista pisanih na pergamentu formata 16,5 x 10,5 cm, jednostupčano. Rukopis je pronašao Vuk Stefanović Karadžić u manastiru Nikolje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri. Rukopis je iz Nikolja dospio u Narodnu biblioteku u Beogradu. Danas se nalazi u Dablinu u kolekciji Sir Chester Beatty pod signaturom W147. Rukopis je sačuvan gotovo u cijelosti. Nedostaju mu dijelovi Evanđelja po Luki (od stiha Lk. 16:29 do Lk. 18:4), list Evanđelja po Ivanu (Iv. 16:3–24) te sami kraj Evanđelja po Ivanu (od Iv. 20:27 do Iv. 21:25). Prvi list je gotovo pa nečitak, a nedostaje mu komad s tekstom u gornjem lijevom uglu. Tekst Nikoljskog evanđelja prepisan je s glagoljskog predloška.
Po svom tekstološkom sastavu pripada prvoj redakciji slavenskog prijevoda Evanđelja. Pismo mu je poluustavna ćirilica bosanskog tipa. Spada u grupu bogato i lijepo iluminiranih rukopisa. Pred evanđelja nema portreta evanđelista, jedini je izuzetak Evanđelje po Mateju. Ispred svakog evanđelja nalazi se simbol evanđeliste. Na str. 1r nalazi se anđeo koji kleči na svitku na kojem piše κɴʜгє ρожд<ь>ствɑ, na f. 46v lav, simbol Sv. Marka, f. 79v vol, simbol Sv. Luke te na f. 136v Ivanov orao u plavoj boji. Ispred svakog evanđelja dolaze zastavice. Rukopis ima novijih zapisa, proisteklih iz prilagođavanja službi u pravoslavnoj crkvi.
Erma Ramić Kunić
