Palata pravde, danas dom Pravnog fakulteta i Rektorata Univerziteta u Sarajevu, jedno je od najvažnijih arhitektonskih zdanja iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini. Njena bogata historija, arhitektonske karakteristike i simbolika pravde, vlasti i zakona predstavljaju svjedočanstvo o vremenu i značaju pravnog sistema tog doba.
Za potrebe pravosudnih institucija, Zemaljska vlada raspisala je 1910. godine arhitektonski konkurs na kojem su pravo učešća imali svi arhitekti iz BiH i Austro-Ugarske monarhije. Pobijedio je projekt bečkih arhitekata Hansa Glasera i Alfreda Kraupa. Ipak, realizaciju zdanja završio je poznati arhitekt Karl Paržik, koji je izveo konačnu verziju projekta.
Gradnja južnog dijela objekta, prema rijeci Miljacki, trajala je od 1912. do 1914. godine, dok je sjeverni dio završen 1918. godine. Prijem radova na objektu izvršen je 1916. godine, a iste godine dovršena je gradnja Okružnog zatvora (hapsane). Pročelje zgrade, s elementima kasnog historicizma i secesije, odlikuje se stepenovanjem koje podsjeća na osmanske monumentalne građevine, naglašavajući vezu između prošlih i savremenih arhitektonskih stilova.
Posebnu pažnju plijene skulpture iznad glavnog ulaza i izlaza na istočnoj fasadi. Skulpture predstavljaju Pravdu, Vlast i Zakon, dok stubovi pročelja nose elegantne ženske figure koje simboliziraju Nauku, Tehniku, Poljoprivredu i Izobilje.
Iako nije poznato ko je autor skulptura, pretpostavlja se da ih je izvela sarajevska filijala firme „Jung i Rus“. Stručnjaci ističu da su djela urađena u kombinaciji akademizma i secesije, s izrazitom pažnjom na proporcije i prilagođenost arhitektonskoj skulpturi.
Dodatno, secesijski utjecaji vidljivi su i na željeznim zaštitnim rešetkama prozora, koje je dizajnirao Josip Pospišil, tadašnji vladin arhitekt i nadzornik gradnje.
Tokom Prvog svjetskog rata, u Palati pravde bile su smještene ključne pravosudne institucije: Vrhovni i Okružni sud, gruntovnica i zatvor. U periodu između dva svjetska rata, u objektu su bili smješteni Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, Kotarski sud i Okružni sud sa hapsanom. Tokom druge polovine XX stoljeća, u Palati pravde su bile smještene važne obrazovne institucije: Rektorat Univerziteta u Sarajevu, koji je osnovan i počeo s radom 2. decembra 1949. godine, te Pravni fakultet u Sarajevu, osnovan 1946. godine.
Palata pravde ostaje svjedok jednog vremena u kojem su se miješali različiti utjecaji – od osmanskog naslijeđa do austrougarske modernizacije. Njen značaj nadilazi arhitektonske okvire, pružajući uvid u pravni i administrativni sistem tog perioda, koji je oblikovao Bosnu i Hercegovinu kakvu danas poznajemo.
