Pisan je sredina 15. st. Rukopis čini 60 listova pisanih na papiru, format: 14,3 x 11 cm, na stranici je većinom po 15 redaka teksta, a iznimno po 12, 14 ili 16 redaka. Rukopis se čuva u Apostolskoj vatikanskoj biblioteci pod signaturom Borg. illir. 12, kamo je dospio 1902. godine iz knjižnice Sacra Congregatio de Propaganda Fide zajedno s ostalim rukopisima te knjižnice. Cijeli rukopis ispisao je krstjanin Radosav za krstjanina Gojsava. Tekstno polje organizirano je jednostupčano, izuzev stanice 41r gdje je tekst pisan dvostupčano. Rukopis je bio u posjedu creskoga kanonika Matije Sovića (1774), zatim je pripao koparskom biskupu Camuzziju, a od njega je prešao u vlasništvo baruna Zojsa, od koga je rukopis došao u Vatikansku biblioteku.
Pismo mu je poluustavna ćirilica bosanskog tipa. O samom pisaru, osim imena, nisu očuvani podaci, pouzdano je jedino da je bio ikavac, iz čega se, prema Herti Kuni, može zaključiti da je rukopis nastao na jugozapad nom bosanskom području (Herta Kuna 1977: 22). Sadrži Apokalipsu, tekst Očenaš s dodatkom (kratkom molitvom), početak Evanđelja po Ivanu (1:1–16), kolofon i tekst Pavlove poslanice Titu 2,12– 13 napisan glagoljicom (dva puta – rukom samoga Radosava i kasnije drugom rukom). Apokalipsa je glavni tekst kodeksa, a popraćena je kraćim odlomcima najbitnijih dijelova teksta evanđelja (Mt. 6,10-13 i Iv. 1, 1-17), a na samom kraju knjige krstjanin Radosav je glagoljicom ispisao dva stiha Pavlove poslanice Titu (2Tit.12–13), koja su smisaono povezana s iščekivanjem drugog Kristovog dolaska. Osim toga, Radosavljeva knjiga sadrži kolofon koji pokazuje da je tekst Apokalipse tradiran na jednak način i u kasnije vrijeme, u dane kralja Tomaša. Rukopis ima tipične bosanske ortografske osobine. pomlađenost očita na fonološkoj razini pod utjecajem narodnoga govora.
Rad je »najikavskiji« među zbornicima. Marginalne bilješke nalaze se na f. 60r i tri zapisa pisana kasnije, a mlađom rukom ispisan je i prijevod kolofona na latinski jezik. Zbornik krstjanina Radosava karakterizira bogata iluminacija: inicijali, vinjete, ljudske predstave. Rukopis je dobio ime po pisaru Radosavu krstjaninu koji ga je pisao za Gojsava krstjanina, kako doznajemo iz kolofona na f. 58v: Si knigi piše Radosavь krьstiêninь Goisavu krьstiêninu, a pisaše se u dni g(ospo)d(i)na krala Tomaša i dida Ratka. Gospodo, ako samь ĉo loše postavio, nemoite se tomui porugati, ere mi sta ruci trudьni težeće. Čtite i blagoslovite, a vasь Bogь bl(a)g(o)slovi u viki am(i) nь.
Erma Ramić Kunić
