Safvet-beg Bašagić rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Godine 1882. porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio ruždiju, a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku Veliku gimnaziju. Od 1895. do 1899. slušao je orijentalne jezike i historiju na Bečkom univerzitetu, gdje je diplomirao 1900. godine.
Poeziju je počeo pisati još kao učenik gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama Trofanda iz hercegovačke dubrave. Tada piše i prve znanstvene radove i prikuplja građu za historiju Bosne. U proljeće 1900. pokreće časopis Behar, zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem. Od 1900. do 1906. radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji. Godine 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub; 1907. pokreće list Ogledalo (koji je izlazio samo četiri mjeseca), a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi disertacije o pjesništvu Bošnjaka na orijentalnim jezicima (kao posebna knjiga objavljena na bosanskom jeziku pod naslovom Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, Sarajevo 1912), koju je odbranio 1910. godine. Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanski sabor i odmah potom, poslije smrti Al-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora.
Na tom položaju ga je zatekao slom Monarhije. Od 1919. radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, sve do 1927. godine, kada je umirovljen. Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i ukopan je u haremu Begove džamije. Najznačajnija su mu djela: TROFANDA IZ HERCEGOVACKE DUBRAVE, KRATKA UPUTA U PROSLOST BOSNE I HER-CEGOVINE (1463-1850), ABDULLAH PAŠA, Dramatski spjev u 4 čina, POD OZUOM ILI KRVAVA NAGRADA. Dramatski spjev u 3 čina, MISLI I ČUVSTVA (Nove pjesme), GAZI HUSREV-BEG (u spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). UZGREDNE BILJEŠKE (Pričice i dosjetke za mladež) BOŠNJACI I HERCEGOVCI U ISLAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI, Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine, IZABRANE PJESME, MEVLUD, ZNAMENITI HRVATI BOŠNJACI I HERCEGOVCI U TURSKOJ CAREVINI i dr.
