Salih Kazazović rođen je 1873. godine u Travniku. Obavljao je dužnost učitelja u manjim mjestima u Bosni i Hercegovini, prije svega u Gornjoj Tuzli. Daje svoj doprinos na pokretanju časopisa koji će promovirati „srpsko-muslimansku“ saradnju. Imao je veze i sa krugom oko „Srbobrana“ (Srpsko glasilo u banskoj Hrvatskoj). Aktivno se uključio u prikupljanje potpisa muslimana u Travniku tokom Zmajeve (Jovan Jovanović Zmaj, srpski književnik, koji je Hrvate nazivao „srpskom braćom“) proslave u Zagrebu, te zbog toga gubi službu u Tuzli i Travniku.
Od 1891. do 1899. godine u Bosanskoj vili i Nadi objavljuje stihove. Od maja 1900. godine djeluje u Pokretu za vjersku i vakufsko-prosvjetnu autonomiju muslimana, te iste godine radi u Eksekutivnom odboru Pokreta u Budimpešti. U tom periodu veliki je kritičar prema austougarskoj vlasti u Bosni i Hercegovini. Zbog takvih stavova Austougarska vlast ga 1901. godine hapsi i osuđuje na godinu dana tamnice.
Travničani su ga kasnije optužili da je prodao Pokret i da se prodao okupatoru, te 1902. godine biva proglašen izdajnikom Pokreta. Zbog toga, Kazazović se jedno virjeme pokušavao pravdati, te razočaran i povrijeđen, povlači se iz aktivnog političkog djelovanja unutar Pokreta.
I ako se povukao iz poitičkog života, nastavlja sa javno-književnom djelatnošću pišući za listove Behar i Biser.
U periodu od 1903. do 1905. godine odlazi na univeriztete u Getingemu, Hajdelbergu i Wircbergu gdje biva odbijen. Nakon toga, na Pravnom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta odbranio je doktorsku disertaciju.
U svoje doba bio je poznat kao komediograf, te je napisao i objavio dvije komedije: Oba gluha (Sarajevo, 1911. godine) i Ćoravi račun (Sarajevo, 1912. godine). Kazazović je bio jedan od pionira bošnjačke komediografije, unoseći poetizirane dijaloge u svoje komedije. Njegov rad predstavlja važan korak u razvoju bošnjačke dramske književnosti.
Zbog njegovog književnog djela, kako to navodi Hamid Dizdar, savremenici su ga nazivali „bosanskim Molierom“ (Molier je u Francuskoj koristio komediju da kritikuje društvene procese).
Osim što se bavio književnom djelatnošću, jedno vrijeme je radio i kao advokat u Banjoj Luci.
Umro je 1943. godine u Banjoj Luci.
Adis Holjan
