Druga polovina 14. st., pergament: 52 + 6 listova, format: 175 x 125 mm. Fragment Sofijskog bosanskog četveroevanđelja pohranjen je u bugarskoj Nacionalnoj biblioteci “Sv. Kiril i Metodij” u Sofiji (NBKM). Odlomci nose signature: NBKM 23 ima 52 lista, NBKM 468 ima 6 listova + Plevenski listići (Biblioteka kulturnog okruga „Georgi Dimitrov“, sign. 091/180). Listove su Nacionalnoj biblioteci “Sv. Kiril i Metodij” poklonili St. Georgiev i Pantev iz Tetevena u Bugarskoj.
Cijeli rukopis ispisao je jedan pisar. Tekstno polje organizirano je u jedan stubac, slova su veličine 3 mm, stranica ima 18 redova. Neki listovi su manje ili više oštećeni, na pojedinim se vide tamnosmeđe mrlje, nastale vjerovatno od neke prolivene tečnosti, s tim da su najveća oštećenja pretrpjele margine listova, što je zahvatilo Euzebijeve kanone, ali i tekstno polje, naročito listovi koji dolaze na početku. Listovi sa signaturom NBKM 23 sadrže sedam kvaterniona, ali ni oni nisu potpuni; prvom nedostaje pet, a petom šest listova, dok NBKM 468 ima jedan kvaternion. To su ovi dijelovi evanđeoskoga teksta: Mt. 16:13–26; Mt. 17:12–18:23; Mt. 19:17–28:20; Mk. 0:1–0:25; Mk. 1:4–7:37; Mk. 14:9–15:28. Za kontinuitet teksta nedostaju sljedeći dijelovi: Mt. 16:26–17:12; Mt. 18:23–19:17; Mk. 0:26–1:4; Mk. 7:37–14:9.
Pisan je poluustavnom ćirilicom bosanskog tipa s tipičnim bosanskim ortografskim osobinama. Rukopisnema marginalnih bilješki nastalih rukom pisara kodeksa, ali se u rukopisu nalaze liturgijske oznake iz mlađeg perioda, nastale vjerovatno u pravoslavnom manastiru. Na osnovu sačuvanih stranica najvjerovatnije se radi o skromno iluminiranom rukopisu, a skromnost u ukrašavanju kodeksa potvrđuje i odsustvo bilo kakvih složenijih inicijala osim jednostavno uvećanih slova odnosno majuskula.
Erma Ramić Kunić
