Stećak je naziv za kameni nadgrobni spomenik iz srednjeg vijeka na širem području Bosne i Hercegovine, a manji broj njih nalazi se i u sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore, zapadnim dijelovima Srbije i južnim dijelovima Hrvatske. Karakteristični su za period između 12. i 16. stoljeća. U Bosni i Hercegovini trenutno se nalazi oko 60 000 stećaka, dok je sačuvanih natpisa na stećcima nešto više od 330. Zapisi na stećcima napisani su zapadnom bosanskom ćirilicom i svjedočanstvo su imena pokojnika i pisara. Stećci su najčešće ukrašeni motivima Sunčeva diska, mjeseca, zvijezda, križeva, ljiljana, prikaza lova, oruđa i alata te figura ljudi u viteškim igrama ili pak u plesu narodnih kola. Najpoznatiji je stećak iz Zgošća Stjepana II Kotromanića, a nađen je u okolici Kaknja. Najpoznatija nekropola u Bosni i Hercegovini je Radmilja kod Stoca. Najstariji natpisi na stećcima epitafi su najvišeg sloja društva, pisani su svečanim, dvolinijskim tipom ustavnog ćiriličnog pisma, dok natpisi iz 15. stoljeća sadrže sve više brzopisnih minuskulnih formi slova. Svečani tip pisma korišten je i u 15. stoljeću, i to samo za predstavnike visokog staleža, ali se u ukupnosti natpisa tog vremena ustavni tip pisma doima kao izuzetak. Natpis tepčije Batala (Vego br. 257) karakterističan je predstavnik knjiškog tipa pisma. Natpisi stećaka na Boljunima i Radimlji tipični su predstavnici prodora minuskulnih formi u epigrafiku. Stećci se odlikuju impozantnošću forme, složenošću ornamentike i originalnošću stila. Prema oblicima stećke dijelimo na ploče, sljemenjake, sanduke, stupove, krstače i amorfne stećke. Ploče su jedan od najbrojnijih i najraširenijih oblika stećaka. Prema osnovnom izgledu, ploča ima formu pravilnog paralelopipeda. Sanduk je najčešći oblik te procentualno zauzima više od 60 % ukupnog broja stećaka. Klesan je isto kao i ploča, samo što mu je u principu visina viša od 30 centimetara. Sljemenjaci su stećci kod kojih gornja površina završava u vidu krova na dvije vode ili na sljeme. Odatle i naziv sljemenjak. Sljemenjaci nisu toliko brojni kao ploče ili sanduci, ali su zato najukrašeniji spomenici i na njima se nalazi najviše natpisa. Dva su osnovna oblika vertikalnih stećaka – krstače i stupovi. Stupovi najviše podsjećaju na ploče i sanduke vertikalno usađene u zemlju. Registrirano ih je samo 336, što iznosi tek 0, 5 % od ukupnog broja stećaka.

Na području današnje Bosne i Hercegovine zastupljene su na dva područja. Najviše ih u Hercegovini ima u okolini Gacka, Bileće i Nevesinja . U Bosni su najbrojnije u okolini Travnika, Jajca i Zenice, gdje su razvile svoj specifičan oblik. Krstača je vrsta stećka koja ima oblik poput križa. U stećke se često ubrajaju i spomenici koji su tek malo ili nikako pritesani te kao takvi stavljeni na grob. Kroz njih se mogu pratiti geneza, razvoj i nestanak stećaka jer se ovakvi spomenici na matičnom području često pojavljuju u najstarijim i najmlađim fazama razvoja nekropole. Njih nazivamo amorfnim spomenicima.