Stranka demokratske akcije nastala je u vremenu raspada socijalističkog sistema i disolucije SFRJ, kao odgovor na dugogodišnje političko i kulturno potiskivanje muslimana u Jugoslaviji i na ratnu prijetnju koja se nadvila nad Bosnom i Hercegovinom. Kao široki narodni pokret postala je nosilac političke emancipacije Bošnjaka i ključni faktor u odbrani državnog i pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine krajem 20. stoljeća.
Osnovana je 26. maja 1990. godine u Sarajevu, na Osnivačkoj skupštini kojoj su prisustvovali intelektualci, umjetnici i poduzetnici iz cijele Jugoslavije. Bila je prva registrovana politička stranka nakon višedecenijskog jednopartijskog sistema. Programskom deklaracijom definirala se kao politički savez građana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-historijskom krugu, ali i drugih građana koji prihvataju njen program. Posebno je naglašen interes za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države Bošnjaka, Srba i Hrvata. Za prvog predsjednika izabran je Alija Izetbegović, koji je na čelu stranke ostao do 2001. godine.
Na prvim višestranačkim izborima iste godine SDA je postigla veliki uspjeh, osvojivši najviše mandata u Skupštini SRBiH i tri mjesta u tadašnjem Predsjedništvu. Iako je u početku zagovarala reformu i očuvanje Jugoslavije, hegemonističke i separatističke težnje drugih nacionalnih elita onemogućile su taj pokušaj. Stranka je potom usmjerila djelovanje na očuvanje mira i organizaciju odbrane Bosne i Hercegovine. Formirana je Patriotska liga, a ubrzo i Armija Republike BiH, što je predstavljalo temelj otpora tokom agresije.
U ratnom periodu SDA je, uprkos političkim podjelama, uspjela izbjeći unutrašnji sukob među narodima i održati fokus na odbrani države. Armija BiH, nastala gotovo ni iz čega, pružila je otpor mnogo nadmoćnijim agresorskim vojskama, a krajem rata međunarodna zajednica zaustavila je njen vojni napredak i nametnula pregovore. Dejtonski sporazum potpisan u novembru 1995. godine označio je kraj rata, a Izetbegović je tada izjavio da se radi o nepravednom miru, ali pravednijem od nastavka rata.
Na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine SDA je ponovo odnijela ubjedljivu pobjedu. Zadržala je dominaciju u Federaciji BiH, osvojila mjesto u Predsjedništvu i značajan broj mandata na svim nivoima vlasti. Na Kongresu održanom 1997. godine redefinirala se kao politički savez građana koji prihvataju njen program i ciljeve, a 2001. godine, na Trećem kongresu, stranka se transformirala iz pokreta u narodnu stranku političkog centra, otvorenu za sve građane Bosne i Hercegovine. Na tom kongresu Alija Izetbegović povukao se s čela stranke i proglašen je počasnim predsjednikom, dok je za predsjednika izabran Sulejman Tihić.
Pod Tihićevim vodstvom SDA je započela proces modernizacije i približavanja evropskim standardima. Isticao je multietničnost i potrebu kompromisa, što je izazvalo otpor dijela stranačke strukture, ali je doprinijelo otvaranju stranke ka umjerenijoj i građanskoj politici. Tokom njegovog mandata stranka je ostvarila niz izbornih pobjeda i učvrstila poziciju najjače političke organizacije u Bosni i Hercegovini. Na kongresima 2005. i 2009. godine Tihić je ponovo izabran za predsjednika, a SDA je potvrdila svoju orijentaciju ka evropskim i evroatlantskim integracijama, naglašavajući važnost vladavine prava, građanskog društva i očuvanja tradicionalnih vrijednosti.
Nakon Tihićeve smrti 2014. godine, na Kongresu 2015. za predsjednika SDA izabran je Bakir Izetbegović, koji je tu funkciju potvrdio i na narednim kongresima 2019. i 2023. godine. Pod njegovim vodstvom stranka je nastavila djelovati kao najutjecajnija politička organizacija među Bošnjacima, učestvujući u vlasti na svim nivoima, ali i suočavajući se s kritikama i izazovima vezanim za korupciju, reforme i političke podjele u zemlji.
Danas je SDA najveća i najbrojnija bošnjačka politička stranka u Bosni i Hercegovini, sa ograncima i u dijaspori. Stranku karakteriše konzervativna i narodna orijentacija, ali i programsko opredjeljenje za očuvanje suverene i cjelovite Bosne i Hercegovine, integraciju u evropske i svjetske tokove, jačanje demokratskih institucija i njegovanje bosanskog identiteta.
Adis Holjan
